Mala vinska početnica: hrvatske vinske regije
Hrvatska je vinska zemlja, među vodećima u svijetu kada je riječ o autohtonim vinskim
sortama. A kako izgledaju hrvatske vinske regije?
Ništa u Hrvatskoj nije jednostavno, pa tako niti podjela na vinske regije. Predloženih obrazaca podjele
je nekoliko, a posljednjih se godina ipak uvriježila podjela Hrvatske gospodarske komore na četiri
regije: Slavonija i Podunavlje, Bregovita Hrvatska, Istra i Dalmacija. Svaka od tih regija ima svoje
posebnosti, izazove i pravila i red je da ih, svaku pojedinačno, i upoznamo.
ISTRA
Malvazija kao bijela i teran kao crna sorta... iako su to samo dvije dominantne sorte, one odnose
većinu proizvodnje vina u Istri. A kada se gledaju podaci o prodaji, onda istarska malvazija iskače kao
najprodavanije vino u Hrvatskoj. Malvazija i teran dominantne su istarske sorte i sorte na koje prvo
pomislimo kada kažemo „istarsko vino“. Ali daleko od toga da su jedine: osim te dvije sorte, u Istri
dobro uspijevaju i merlot te cabernet sauvignon, kao i muškat momjanski. Stilova istarskih vina ima
koliko i proizvođača, a pojavljuju se i proizvođači koji se igraju s terroirom, maceracijom te raznim
kupažama i kombinacijama u pokušaju da stvore nešto prepoznatljivo svoje. Neki sommelieri i
enolozi tvrde da je 2016. godina možda i najbolje godište kad je o istarskom vinu riječ. Koliko će
dobro biti, pokazat će vrijeme, a zasad znamo tek da su 2010. i 2014. godina za istarske vinare bile
posebno loše.
DALMACIJA
Golema regija koja posljednjih godina grabi velikim koracima prema naprijed. Dalmatinska vina već
dugo nisu samo moćni i mišićavi plavci. Kao regija s velikim brojem autohtonih sorti, dalmatinski
vinari sve jače i sve zanimljivije razvijaju svoje domaće sorte, poput debita, pošipa, vugave, grka, a
sade se još merlot, cabernet sauvignon, syrah. Potencijalno najvažnija dalmatinska sorta jest
tribidrag, praotac plavca malog, a poznatiji kao talijanski primitivo i mnogo važniji i poznatiji –
zinfandel. Primitivo, zinfandel i tribidrag zapravo su ista sorta. Otkako je DNK analizom potvrđeno
genetsko podrijetlo zinfandela – i utvrđeno da mu je jedan od roditelja upravo hrvatski tribidrag
(odnosno crljenak kaštelanski), dalmatinski vinari sve više sade i razvijaju vina od tribidraga, vina koja
imaju velik potencijal i važnost. A tu je i Pelješac, sa svojim položajem Dingač i potencijalom za razvoj
velikih vina.
SLAVONIJA
Kao što je malvazija sinonim za Istru, tako je i graševina sinonim za Slavoniju. Ondje je se sadi najviše i Hrvatska proizvodi ukupno najviše graševine na svijetu. Graševina, grašac, laški rizling... samo su neka imena za ovu bijelu sortu koja voli slavonske vinograde. Pretpostavlja se da je podrijetlom negdje iz Srednje Europe, možda i iz Francuske, ali znamo tek da se genetski podudara s nekim španjolskim sortama. Osim graševine, Slavonija ima još i traminac, sivi pinot, chardonnay, a podunavska regija voli crna vina, poput frankovke, cabernet sauvignona, merlota... Zgodan kuriozitet: povijesne knjige bilježe da je u 19. stoljeću u Slatini izrađen prvi hrvatski pjenušac.
BREGOVITA HRVATSKA
Regija koja obuhvaća međusobno veoma različita područja: zagorske i međimurske vinograde te
vinograde oko Zagreba, u prvom redu Plešivicu i Moslavinu. Plešivica je u novije doba dala prvog
vinara čije se vino našlo na popisu najimpresivnijih vina za određenu godinu: bio je to Tomac sa
svojim pjenušcem od Amfore na popisu 75 najimpresivnijih vina za 2016. godinu. Nije jedini: Plešivica
daje zanimljive pjenušce i zanimljiva vina, baš kao i Moslavina koja je posljednjih godina počela
razvijati svoju authohtonu sortu škrlet. Osim njih, u ovoj se regiji sade chardonnay, sauvignon, rajnski
rizling, crni pinot.
