Šampanjac – luksuzna alternativa ostalim pjenušavim vinima

Ništa ne priliči dobrom provodu kao čaša profinjenog šampanjca! Ima nešto posebno u igri perli po jeziku i nepcu, a upravo su perle ono što šampanjac razlikuje od ostalih pjenušavih vina i daje im notu uzvišene elegancije. Saznajte što još šampanjce čini toliko posebnima i zašto ih se smatra prvima među svim pjenušavim vinima.

Oko 10% svih svjetskih vina je pjenušavo te su gotovo sva proizvedena u Europi. Ovakav podatak ne iznenađuje obzirom na to da je upravo Francuska kolijevka proizvodnje ovog elegantnog pića. Vjeruje se da je pjenušavo vino nastalo u francuskoj pokrajini Champagne, smještenoj na sjeveru zemlje, s glavnim centrima proizvodnje u Reimsu i Éparnayju. Francuzi su veliku količinu proizvedenog vina izvozili u Englesku, čiji su zahtjevi i doveli do usavršavanja šampanjca.

Naime, u Champagneu je jesenska temperatura bila prilično niska pa se fermentacija znala zaustaviti, ostavljajući za sobom neprevreli šećer. S dolaskom toplijeg vremena fermentacija bi se ponovno pokrenula i razvio bi se CO2. Boce su pucale, a vina imala drugačiju kakvoću. Francuzi su ovo smatrali priličnom sramotom, no Engleze je ovakvo vino privuklo. U Britaniji je uspješno riješen problem pucanja boca, pa je Francuzima preostalo ništa drugo nego usavršiti proizvodnju pjenušca.

Ocem šampanjca smatra se Dom Pérignon, podrumar opatije Hautvillers u blizini Éparnayja, koji je razvio proizvodnju šampanjca poput one koja se koristi i danas. Rođenje šampanjca službeno je proglašeno nakon što je Dom Pérignon drvene čepove zamijenio plutenima. Otad dižemo čase u zrak i svako slavlje upriličimo pjenušavim zlatom.

Kako ne bi bilo zabune, međunarodnim je ugovorom određeno da samo pjenušci proizvedeni na području Éparnayja i Reimsa mogu nositi naziv Champagne, a za njegovu proizvodnju mogu se koristiti isključivo sorte chardonnay, pinot noir i pinot meunier.

Šampanjci se proizvode tradicionalnom metodom, poznatom i pod nazivom Champenoise. Grozdovi se obavezno beru ručno i odvajaju prema sortama. Slijedi prešanje kojim nastaje mošt. Mošt ide na taloženje, a nakon toga se dodaju kvasci koji potiču vrenje. Temperatura se održava na 15 do 20°C. Slijedi kupažiranje, filtracija i pohrana vina.

Kako bi se potaknula sekundarna fermentacija, ponovno se dodaju kvasci i šećer koji se pretvara u alkohol i CO2. Nakon dodavanja tiražnog likera, slijedi fermentacija i odležavanje na talogu u boci. Kada je vino postalo zrelo, radi se degoržiranje, odnosno izbacivanje taloga, a vino ostaje savršeno bisto. Dugom fermentacijom u boci vino uz primarne razvija sekundarne i tercijarne arome. Dulja fermentacija i niža temperatura dovode do bogatijeg pjenušca sa sitnijim finim perlama.

Ako je temeljno vino proizvedeno isključivo od sorte chardonnay, na etiketi stoji oznaka Blanc de Blancs, a ako se koristila samo sorta pinot noir Blanc de Noirs. Naziv Millesime znači da je vino proizvedeno iz samo jedne berbe i uz njega se navodi godina.

Ako želite naučiti više o šampanjcima posjetite nas u Vinolog wine shopu, a ako želite probati najbolji šampanjac na hrvatskom tržištu, ekskluzivno u Vinolog wine shopu vas čekaju šampanjci francuskih majstora De Saint-Gall, koji dolaze isključivo s Grand Cru i Premier Cru područja! Budući da su ih vrhunski svjetski sommelieri proglasili najboljim šampanjcima, vrijeme je da ih probate!